TRAGOVIMA INDIJANSKOG POGLAVICE VINETUA: Pohod na Velebit i posjeta NP Paklenica
01.10.2025 u 13:25
- Putovanja
- 0
Piše: Mevludin Mekić
Nacionalni park Paklenica 2017. godine uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Osnovan 19. oktobra 1949., predstavlja jedno od prvih zaštićenih područja u Hrvatskoj. Park se prostire na površini od 95 km² i obuhvata dva impozantna kanjona - Veliku i Malu Paklenicu.
Park je zaštićen kako bi se osiguralo zdravlje najvećeg i najbolje očuvanog kompleksa šuma u Dalmaciji. Blizina mora dodatno pojačava čar ovog jedinstvenog prostora, nudeći nezaboravno iskustvo svakome ko ga posjeti. Najviši vrh Velebita je Vaganski vrh, na 1757 m nadmorske visine. Kada je lijepo vrijeme možete uživati u panoramskom pogledu koji se proteže na čak 300 km.

U parku postoji nekoliko penjališta, a područje parka jedno je od najpopularnijih područja za penjanje u Hrvatskoj. Postoji oko 590 dionica koje se razlikuju po zahtjevnosti i trajanju. Od onih za početnike penjače za koje je organizovana i obuka koju izvode instruktori do onih za prave profesionalce željne adrenalina.
Kako smo mogli primjetiti gosti su većinom su stranci iz cijelog svijeta, pa čak i iz daleke Kanade,Kine..Ulaznica košta deset eura po osobi, a parking pet eura.
Kao dva stara druga planinara (jedan je potpisnik ovih redova, a drugi je ljubitelj adrenalina Mirza Avdibegović), zaljubljenika u prirodu odlučili smo popeti na Anića kuk koji je i najpoznatija penjačka stijena na kojoj je dostupno 350 m penjačkih smijerova.

Uspon na Anića kuk je trajao oko dva i po sata, a sam izlazak na vrh nas je počastio fantastičnim vidicima u svim pravcima. Sa njega se pruža pogled na otok Pag, Paški most, Maslenički most, masiv Velebita i dalje. Na Anića kuku ćeifimo kafu, uživamo u suncu i laganom povjetarcu koji nas rashlađuje jer ovdje nema nikavog prirodnog hlada. Sve je samo stijena.
Postoje i brojne drugi smijerovi, a sami ćete zasigurno pronaći barem jedan koji odgovara vašem vremenskom ograničenju i tjelesnim sposobnostima.
Paklenicu je idealno upoznavati kroz planinske staze koje je premrežuju u dužini od više od 200 km. Markacija je odlično urađena, a staze označene što olakšava kretanje i izbor gdje želite da penjete.
Manita peć se nalazi na oko sat i po laganog hoda od ulaza u Veliku Paklenicu i najposjećenije je mjesto unutar parka. Dostupno je i mnoštvo raznih poučnih staza. Najpopularnija je ona koja vodi od kanjona Velike Paklenice prema planinarskom domu. Uz stazu su postavljene ploče s naučnim i zabavnim informacijama o tome što vidite.

Ako ste zaljubljenik u vestern filmove možda znate da je tokom 1960-ih u Hrvatskoj snimljeno nekoliko filmova na temelju romana o Vinetou (Winnetou). Ti filmovi o indijanskom apaškom poglavici snimljeni su baš na području planina Paklenice.

Možete obići neke od najpopularnijih lokacija snimanja poput visoravni Pueblo. Ako se nađete u hotelu Alan u Starigradu, možete posjetiti i Muzej Winnetoua i izložbu filmskih rekvizita na mjestu gdje je filmska ekipa bila smještena tokom snimanja. Duboko ispod kanjona Velike Paklenice nalaze se tajanstveni podzemni tuneli prepuni povijesti. Nazivaju se „bunkerima“, a sagradila ih je jugoslovenska vojska početkom 1950-ih. Ti su bunkeri otvoreni za javnost po završetku Domovinskog rata.

U njima je uređen penjački centar za djecu, u kojemu ona mogu učiti o povijesti penjanja. Tu su i Mirila - kameni spomenici pokojnicima. Možete ih pronaći širom parka. Ovo kamenje potiče iz 17. stoljeća, a podsjeća na one koji su preminuli u planinama te su potom pokopane nakon što su im tijela prenesena u seosku crkvu. Tokom prenosa s planine, tijelo se smjelo spustiti na tlo samo jednom i to na posebno mjesto. Smatralo se da će na tome mjestu duša konačno napustiti tijelo.

Na kraju samo možemo preporučiti da posjetite ovo mjesto gdje svaki zaljubljenik u prirodu može naći nešto za sebe i uživati.
(Foto: Mevludin Mekić/NP Paklenica)
Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.