Autori novog istraživačkog rada pozvali su sve države da preduzmu mjere protiv rastuće ultraprerade hrane, za koju tvrde da stoji iza porasta broja više bolesti.

Globalni zdravstveni stručnjaci upozorili su da ultraprerađena hrana predstavlja značajnu prijetnju javnom zdravlju i zahtijeva hitnu pažnju. Više od 40 stručnjaka iz cijelog svijeta objavilo je istraživanje u medicinskom časopisu "The Lancet", povezujući ultraprerađenu hranu s lošom ishranom i porastom broja bolesti, od gojaznosti do raka.

Profesor sa Univerziteta Sao Paulo Carlos Monteiro kazao je da se radi o tome šta nauka trenutno pokazuje o vezi između ultraprerade hrane i zdravlja ljudi, ističući da "ono što znamo u ovom trenutku opravdava globalnu javnu akciju".

Po istraživačima, ultraprerađena hrana trenutno čini više od polovine ukupnog kalorijskog unosa u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Autori krive velike korporacije za mijenjanje globalne ishrane tokom posljednjih decenija agresivnim marketingom proizvoda, napravljenih uz upotrebu inferiornih sastojaka i vještačkih metoda.

U radu se navodi da osam najvećih proizvođača ultraprerađene hrane, Nestle, PepsiCo, Unilever, Coca-Cola, Danone, Fomento Economico Mexicano, Mondelez i Kraft Heinz, drži 42 posto imovine ovog sektora.

Istraživači su zapisali da je ključni pokretač globalnog porasta ultraprerađene hrane rast ekonomske i političke moći industrije te njeno restrukturiranje prehrambenih sistema u korist profita. Naglašeno je da industriju čini jezgro proizvođača ultraprerađene hrane, ali i šira mreža međuzavisnih aktera koji zajedno podstiču proizvodnju, marketing i potrošnju ovih proizvoda.

Autori pozivaju države da uvedu upozorenja na deklaracijama, ograniče marketing i uvedu poreze na pojedine vrste ultraprerađene hrane.

Pojam ultraprerade hrane često izaziva kritike, a dio naučnika tvrdi da je previše pojednostavljen. Ova neslaganja dovela su do intenzivne rasprave u stručnim krugovima.

Autori u "Lancet" serijalu priznaju da je potrebno više dokaza, ali insistiraju da je postojeći signal dovoljno snažan da države već sada djeluju.

Uz to se protive kritikama da njihovo istraživanje nije objektivno, navodeći da su pokušaji da se stvori "naučna sumnja", slični strategijama koje je nekada koristila duhanska industrija, prenosi DW.