Započeli su radovi na uređenju prostora u najužem centru Sarajeva, u kojem će biti smješten muzej posvećen jednom od najznačajnijih bh. likovnih umjetnika, Mersadu Berberu.

Radovi će se izvoditi fazno prema idejnom projektu priznatog bh. arhitekate Zlatka Ugljena. Grad Sarajevo i Općina Stari Grad na čelu s Ibrahimom Hadžibajrićem osigurali su sredstva za prvu fazu u sklopu koje će biti izveden dio građevinsko-zanatskih, elektroinstalaterskih, hidroinstalaterskih i mašinskih radova.

Bit će to reprezentativan objekt, na dvije etaže i na više od 450 kvadratnih metara, u ulici Zelenih beretki br. 14, uređen po uzoru na muzeje u Beču, Barceloni i drugim evropskim metropolama, s bogatim i golemim opusom Berberovih djela, saopćeno je iz Gradske uprave Sarajeva.

- Grad Sarajevo će dobiti još jednu instituciju kulture, koja će baštiniti djela našeg likovnog velikana Mersada Berbera. Vraćamo ga u njegovo Sarajevo, u kojem je kako je govorio zajedno sa svojom suprugom Adom, proživio najljepše godine - istaknuo je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, te dodao da ćemo prebogatim fundusom budućeg muzeja obogatiti turističku ponudu kao i promovirati Sarajevo u Evropi i svijetu kao mjesto izuzetnog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

Grad Sarajevo i Općina Stari Grad u partnerstvu s Fondacijom „Mersad Berber“ pokrenuli su taj projekt poslije veoma uspješno održane retrospektivne izložbe tog umjetnika u Vijećnici.

- Početak građevinskih radova na budućem Muzeju 'Mersad Berber' u Sarajevu donosi veliku radost i ponos u cijelu moju obitelj. Tim povodom želim još jednom naglasiti veliku podršku ovom projektu od njegovog samog začeća i današnjeg otpočinjanja realizacije koju smo dobili od državnih i gradskih institucija, zatim gradonačelnika gospodina Skake i načelnika Općine Stari Grad gospodina Hadžibajrića. Zahvalni smo i našem proslavljenom prof. Zlatku Ugljenu koji je potpisnik arhitektonskog rješenja, a koje je bez naknade ustupio Fondaciji Mersad Berber. Nadam se što skorijoj realizaciji Muzeja kako bi u našem lijepom Sarajevu, zbirka iz ostavštine moga rahmetli oca dobila svoj trajni dom i bila dostupna svakome - poručio je Ensar Berber.

Skaka je zahvalio umjetnikovoj porodici na prihvatanju inicijative da zajedno realiziraju taj svjetski projekt kako bi građani Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine, pogotovo mlade generacije, kao i gosti bili u prilici da se upoznaju s Berberovim djelima.

Berber je, naime, još kao student bio proglašen čudom od slikara. Njegove slike i grafike godinama su bile statusni simbol, a svoje mjesto pronašle su u uglednim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama širom svijeta.

Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Neposredno nakon završetka Likovne akademije u Ljubljani preseljava u Sarajevo gdje 1967. godine izlaže u Umjetničkom paviljonu. Od tada započinje umjetnikovo predstavljanje javnosti, koje je zadobilo interkontinentalne razmjere.

Za svoje autentično umjetničko stvaralaštvo primio je brojna priznanja i nagrade, a 1969. godine i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Tate Gallery u Londonu je 1984. godine otkupila njegov rad čime ga je neupitno svrstala uz bok svih velikana okupljenih u ovom najprestižnijem svjetskom muzeju.

Najznačajniji Berberovi ciklusi su Sarajevske razglednice, Skenderovi soneti, Put u Skender Vakuf, Hommage a Velazquez, Otomanske hronike, Dubrovački dnevnici, Osman, Hommage Vlahi Bukovcu i posljednja likovna poema posvećena tragediji u Srebrenici, na kojoj je danonoćno radio tri godine.