Predstava "Tragùdia/Pjesma o Edipu" autora i režisera Alessandra Serra, inspirisana djelima Sofokla, Euripida, Aristofana, Seneke i drugim izvorima o mitu o Edipu, bit će izvedena večeras u okviru Takmičarskog programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Serra, koji je predstavu najavio u okviru današnjeg MESSpressa, kazao je da je prepisao legendu o Edipu za savremenu publiku, koristeći drevni tekst kao način povezivanja u viši, kolektivni oblik znanja te da slijepi, prognani heroj, kralj Thebes utjelovljuje stanje savremenog čovječanstva.

Istakao je da je u predstavi koristio jedan oblik starogrčkog jezika koji još poneka osoba govori u Italiji te ga opisao veoma muzikalnim jezikom sardinskih pastira.

Serra se također osvrnuo i na ulogu teatra u današnjem društvu, tvrdeći da se samo teatar odupire svemu - filmu, crkvi, internetu, ali da su teatarske dvorane i danas pune jer ljudima treba obred.

- Sad smo na vrlo osjetljivom terenu, jer pokušavaju da nas dehumaniziraju. A jedino što nas od tog barbarstva može spasiti je jezik - kazao je Serra.

Naglasio je da je Edip djelo koje ga prati od ranog djetinjstva, te da je vijek sanjao da na scenu postavi neku tragediju.

- Tragedija nije drama, jer nema likove, već heroje, i ne prepričava priče, već mitove - kazao je.

U predstavi čiju režiju, scenografiju, svjetla i kostime potpisuje Serra, uloge su ostvarili Salvo Drago, Francesca Gabucci, Sara Giannelli, Jared Mcneill, Chiara Michelini i Felice Montervino.

Drugi gost MESSpressa bio je Almir Imširević, selektor Programa "Dramadžiluk", najnovijeg programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS, osmišljenog da promoviše recentna dramska dijela iz Bosne i Hercegovine i regiona.

Taj program je platforma za umrežavanje autora i teatarskih profesionalaca, omogućavajući im lakši pristup materijalima. Program uključuje scenska čitanja dramskih tekstova.

- Čitanje je nešto što smo zaboravili, što nas vraća u prošlost, kada su se knjige prepričavale ili kada su nam čitali kao djetetu - smatra Imširević.

Imširević je kazao da na javna čitanja dolazi mnogo mladih ali i direktori koji određuju koja drama će biti adaptirana. Tvrdi da je na javni konkurs za ovaj program došlo više od 100 tekstova iz regiona i nekoliko desetina iz Evrope i USA, te je kazao da ti isti direktori nisu u pravu kada kažu da danas niko ne piše drame.

- Bio sam prilično sebičan u odabiru testova, ali sam insistirao na različitosti - kazao je.

Osim javnih čitanja u planu je kreiranje online platforme za arhiviranje dramskih tekstova. Program nastao iz ideje pokrenute 2012. godine, realizovan je nakon 11 godina.

"Dramadžiluk" će također uključiti i razgovore o temi pisanja drama, sa učešćem eminentnih dramskih pisaca i teatarskih radnika. Kroz ovaj program, MESS želi afirmisati dramski tekst kao ključni segment teatarskog života u Sarajevu.  

Za sutra je najavio održavanje dva programa "Razgovor - od Perzijanaca do Palestinaca" te čitanje dramskog teksta "Moji tužni monstrumi - autogram za Milicu" autora Matea Matišića.