Knjige dviju autorica iz edicije Posebna izdanja Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu promovirane su sinoć u Bošnjačkom institutu. To su djela „Uvod u historiju peotske forme mesnevija na turskom jeziku“ dr. Amine Šiljak Jesenković i „Kaside bosanskih pjesnika na arapskom jeziku“ dr. Dželile Babović.

Autorica Amina Šiljak Jesenković, u njenoj knjizi daje dijahronijski presjek kroz historiju pjesničke forme mesnevija na turskom jeziku te sinhronijski uvid u poetičke aspekte i semantiku ljubavnih mesnevija u periodu od 14. do 19. stoljeća.

Mesnevija kao književna forma je jedna od najznačajnijih u divanskoj poeziji, a autorica postavlja opći okvir ukazujući na mjesto i razvoj te forme u književnosti na turskom jeziku, na njenu tematsku klasifikaciju, formalnu strukturu i zadane tematske cjeline u uvodnim dijelovima mesnevija, a potom izdvaja djela što tematiziraju ljubav. Namjera joj je ponuditi čitaocu i neka sasvim nova čitanja do kojih je dospjela razmatrajući tematski vrlo različita djela napisana u ovoj formi.

Po riječima jednog od promotora, direktora Orijentalnog instituta dr. Adnana Kadrića, autorica je ovim ponudila vrijedno štivo i za suštinsko razmatranje tekijske i divanske književnosti autora bosanskog porijekla.

Kako je naveo promotor doc.dr. Ahmed Zildžić, docent na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, autorica je, u obradi ogromnog korpusa, obradila tri tematske cjeline u knjizi: formalne osobine mesnevije i pregled te pjesničke forme na perzijskom jeziku, potom strukturu same mesnevije s pregledom mnoštva stihova različitih autora, kao i gramatiku i semantiku ljubavne mesnevije, s pregledom ključnih tačaka tih narativnih spjevova.

Zaključkom da je riječ o izuzetno informativnom, poučnom i zanimljivom štivu, Zildžić je knjigu  Amine Šiljak Jesenković preporučio čitaocima.

Djelo Dželile Babović „Kaside bosanskih pjesnika na arapskom jeziku“ predstavljeno je večeras kao zanimljiva multidisciplinarna studija o  poeziji pjesnika bosanskog porijekla na tom jeziku u periodu od 16. do 18. stoljeća.

To je knjiga kojom autorica iznosi sasvim jasna i utemeljena svjedočanstva o formalnom i suštinskom segmentu bosanskohercegovačkog književnog i intelektualnog identiteta kako više ne bi bio nepravedno zanemarivan ili negiran, rečeno je također.

Promotor prof.dr. Munir Mujić, profesor na Katedri arapskog jezika i njiževnosti Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, naglašava da kasida o kojoj govori autorica, sa stanovišta arapske književnosti nije isto što i njena vokalno-interpretativna bliznakinja mada imaju dodirnih tačaka, već je pjesma koja se uvijek koristi 'ozbiljnim jezikom', 'pjesma s ciljem'.

Bilo da je tačno ili ne da su Arapi naslijedili kasidu iz drevnog mesopotamijskog konteksta, ističe Mujić, istina je da su među narodima koji su je naslijedili i Bosanci, Bošnjaci. Oni su pisali djela i na arapskom jeziku. To su autori iz perioda od 16. do 18. vijeka kojima se u ovoj knjizi bavi dr. Dželila Babović, bilo da su rođeni ili samo boravili u Bosni u nekom periodu života ili da nikada nisu ni bili tu, ali su bosanskih korijena.

- Autorica ne pretenduje da je broj tih autora zaokružen njenim istraživanjem, za neke nećemo nikad ni saznati, ali je za sve njih, ovo djelo Dželile Babović literarni spomenik - zaključuje promotor Mujić.

Dr. Berin Bajrić, naučni saradnik iz oblasti arabistike na Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu, kazao je za ovo djelo Dželile Babović da je doprinos proučavanju forme kaside općenito.

Promocija knjiga Amine Šiljak Jesenković, više stručne saradnice na Orijentalnom institutu u oblasti turskog jezika i književnosti i Dželile Babović, više stručne saradnice iz oblasti arabistike, upriličena je pred 70. godišnjicu tog instituta iz njegove edicije Posebna izdanja.