Rezultati posljednjeg istraživanja o Rimskom kamenolomu u Dardaganima kod Zvornika predstavljeni su na prestižnoj 14. Međunarodnoj konferenciji Udruženja za proučavanje mermera i drugog kamena iz antičkog perioda – ASMOSIA XIV, koja je održana u LJubljani.

Istraživanje na ovom lokaliteti su proveli arheolog Milorad Ostojić, profesor doktor Adnan Kaljanac i doktor Jesenko Hadžihasanović, uz saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Međunarodna naučna i stručna javnost upoznata je sa arheološkom vrijednošću ovog značajnog nalazišta, njegovim izuzetnim turističkim potencijalom, kao i sa metodama koje su primjenjivane tokom istraživanja.

Učešće na ovako prestižnoj konferenciji trebalo bi da doprinese većoj vidljivosti kulturno-istorijskog nasljeđa Zvornika i otvori mogućnosti za saradnju sa vodećim istraživačima i institucijama iz oblasti arheologije, geologije i zaštite kulturnih dobara.

Arheolog Milorad Ostojić kaže kako je Grad Zvornik krajem prošle godine pokrenuo inicijativu istraživanja i promocije arheoloških lokaliteta na teritoriji grada, a rimski kamenolom u Dardaganima je svakako jedan od najznačajnijih.

- ASMOSIA je jedan od najuticajnijih naučnih skupova što se tiče proučavanja kamena u prošlosti i učestvovanje na ovoj konferenciji je idealna prilika da tako jedinstven lokalitet kao što je ovaj prikažemo stručnoj javnosti. Nadamo se da ćemo ovim aktivnostima otvoriti vrata daljem proučavanju lokaliteta kao i njegovo prikazivanje široj javnosti -  naveo je Ostojić.

Što se tiče samoga lokaliteta kamenoloma Dardagani, riječ je o jedinstvenom arheološkom lokalitetu iz antičkog perioda, kako na području Grada Zvornika, tako i u širem regionu, kaže dr. Hadžihasanović.

Naime, na ovom podzemnom lokalitetu su pronađeni dokazi o aktivnoj eksploataciji kamena za izradu sarkofaga i baza stubova za potrebe Sirmiuma, današnje Sremske Mitrovice, u periodu između drugog i četvrtog stoljeća nove ere tokom kojih je izvađeno više stotina sarkofaga i ostalih kamenih elemenata.

- Uz ovu pojavu lokalitet Dardagani posebnim čini i reljef božanstva Mitre, pronađen 60-tih godina prošloga vijeka tokom savremene eksploatacije kamena na ovoj lokaciji. Upravo zbog ovih kvaliteta podzemnog kamenoloma je uprava Grada Zvornika pokrenula inicijativu i aktivnosti da se prvo na pravilan način dokumentuje sadašnje stanje ovoga lokaliteta, a onda da se sa ovako dobivenim podacima izvrše analize o stepenu ugroženosti pojedinih dijelova rudnika, te da se onda planiraju sljedeće aktivnosti konzervacije i konsolidacije najugroženijih dijelova kamenoloma, a sve ovo sa krajnjim ciljem uređivanja ovoga lokaliteta sa ciljem njegovog predstavljanja lokalnoj zajednici i široj publici - rekao je dr. Hadžihasanović.

- Prateći ideju i ambiciju uprave Grada Zvornika, prvenstveno gradonačelnika Bojana Ivanovića i gospođe Slobodanke Savić sa kojima smo intenzivno komunicirali tokom cijelog procesa, a svakako i ostalog osoblja gradske uprave koje nam je dalo neizmjernu podršku a na čemu im se zaista zahvaljujem, o obnovi i očuvanju antičkog podzemnog kamenoloma Dardagani kolege Milorad Ostojić, Jesenko Hadžihasanović i ja smo se uključili u izazov ovako jedinstvenog projekta - kaže dr. Kaljanac.

Pokušavajući obaviti pripremne radove ove faze i stvoriti preduslove za buduće istraživačke faze ovog lokaliteta, te su u ovom trenutku odlučili isprobati nove mogućnosti upotrebe tehnologija poput LiDAR-skog skeniranja i modifikacija ove tehnologije na čijem razvoju smo radili već nekoliko godina.

- U tom smislu smo prilikom ovih snimanja uspješno primjenili modificirani sistem kojem je za razliku od klasične upotrebe LiDAR tehnologije i formiranja geometrije prostora u odgovarajući 3D model fokus usmjeren na georeferencirano dokumentiranje svih i najsitnijih detalja u prostoru kao obliku arheološke dokumentacije i, pored ostalih mogućnosti, najvažnijeg detektiranja i identificiranja različitih materijala, uključujući arheološke artefakte kao i prirodno okruženje, na osnovu strukture materijala, pa čak i promjena u geološkoj strukturi samog kamena u konkretnom slučaju antičkog rudnika Dardagani - Izjavio je Adnan Kaljanac.