Više od polovice danas postojećih vinograda u svijetu moglo bi nestati ako se Zemlja zagrije za 2 stepena Celzijeva, a što je cilj zacrtan Pariškim sporazumom, no ako se zagrije za 4 stepena, nestat će 85 posto, stoji u naučnoj studiji.

Američki i francuski znanstvenici s Nacionalnog instituta za istraživanje u poljoprivredi, proizvodnji hrane i okolišu svoju su studiju objavili u američkom časopisu PNAS.

Razvili su model za 11 najpoznatijih sorta u svijetu i te su podatke kombinirali s projekcijama globalnog zatopljenja.Njihova je studija pokazala da 56 posto današnjih vinorodnih područja ne bi bilo podobno za uzgoj vinove loze u slučaju globalnog zatopljenja za 2 stepena Celzijeva, odnosno nestalo bi 85 posto vinograda ako se Zemlja zagrije za 4 stepena.Ovaj drugi scenarij znanstvenici sve više smatraju izglednijim. Zauzvrat, druga bi područja postala povoljna za proizvodnju vina.

Najveći gubitnici bile bi pokrajine koje već imaju toplu klimu, mediteranske zemlje poput Italije ili Španjolske koje bi izgubile 65 posto svojih vinograda.S druge strane, vinorodna područja na višim nadmorskim visinama, primjerice na Novom Zelandu ili na sjeveru Sjedinjenih Država, dobila bi nova područja za uzgoj vinove loze, od 15 do 100 posto, ovisno o sortama. Države s umjerenom klimom, kao što su Francuska ili Njemačka, izgubile bi i dobile u jednakom omjeru, oko 20 posto.