Mastercardov ekonomski institut (MEI) objavio je godišnji izvještaj  Trendovi putovanja 2026 koji donosi uvide u globalne potrošačke navike i trendove u vezi s putovanjima te otkriva šta oblikuje izbore putnika u uslovima aktuelne ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti. Ovi globalni obrasci jasno se odražavaju i u evropskoj turističkoj slici, koja pokazuje kako se način putovanja prilagođava novim okolnostima: putnici mijenjaju izbor destinacija, način na koji putuju i prioritete.

• Evropa ostaje globalni centar za kulturni i iskustveni turizam. Kontinuirani poremećaji u lancima snabdijevanja energijom i vazdušnom saobraćaju smanjili su kapacitete na odabranim rutama, što je dovelo do preusmjeravanja letova i pojave alternativnih tranzitnih čvorišta širom Evrope. Uprkos tome, analiza planiranog kapaciteta sjedišta u periodu od juna do septembra ukazuje na kontinuiranu snagu evropskih destinacija u pogledu rasta u odnosu na prethodnu godinu. Čak šest od deset vodećih globalnih destinacija nalaze se u Evropi. Očekuje se da će Pariz biti najbrže rastuća destinacija, potvrđujući svoju poziciju vodećeg međunarodnog putničkog čvorišta. Amsterdam i Brisel slijede odmah iza, dok Barselona, Madrid i Frankfurt također bilježe snažan rast dolazaka.

• Veliki gradovi i dalje bilježe snažan zamah. Različiti obrasci potrošnje naglašavaju ulogu Evrope kao raznolike i iskustveno bogate destinacije. Švicarski putnici u Francuskoj svoju potrošnju uglavnom usmjeravaju na maloprodaju, a Pariz se pritom izdvaja kao samostalna i prepoznatljiva destinacija. Posjetioci iz Velike Britanije i Nizozemske prioritet daju gastronomiji i kulinarskim iskustvima, dok njemački putnici više troše na prehrambene proizvode. U Španiji noćni život i dalje ostaje ključni dio turističke ekonomije, posebno među britanskim turistima, čija je potrošnja u barovima 32% viša od prosjeka međunarodnih posjetilaca.

• Pristupačnost ostaje ključni pokretač ekonomije putovanja, posebno u kontekstu rasta cijena i energije koji i dalje povećavaju troškove prevoza i smještaja. Istovremeno, promjenjiva kretanja deviznih kurseva i neujednačen rast prihoda utječu na izbor destinacija i učestalost putovanja. Ovi pritisci doveli su do selektivnijeg ponašanja putnika i slabije dolazne potražnje u pojedinim dijelovima svijeta, dok ukupna potražnja za putovanjima ostaje otporna, uz podršku snažnih tržišta rada i kontinuirane potrošnje na iskustva. Evropljanima su putovanja i dalje među prioritetima, uz veći fokus na vrijednost, vrijeme putovanja i njihov kvalitet.

• Putovanja željeznicom dobijaju na značaju širom Evrope. Turistička potrošnja na željeznički prevoz rasla je između 2022. i 2025. godine, što ukazuje na postepenu, ali značajnu promjenu u ponašanju putnika prema putovanjima usmjerenim na samo iskustvo putovanja. Unutar Evrope, španski putnici prednjače u korištenju željeznice s udjelom od 2,7% (u odnosu na 1,8% u 2022. godini), slijede nizozemski putnici (2,2%, u odnosu na 1,3% u 2022.), te belgijski i britanski putnici (oba po 2,1%). Region je epicentar rastuće priče o željezničkom turizmu, dijelom zahvaljujući Strategiji za održivu i pametnu mobilnost Evropske unije, čiji je cilj udvostručiti promet brzih vozova do 2030. godine, čineći željeznicu sve pristupačnijim niskokarbonskim izborom prevoza. Luksuzna putovanja vozom također bilježe snažan rast i sada čine oko 20% globalne potrošnje na željeznička putovanja. U Evropi je potražnja najizraženija među putnicima iz Italije, Španije i Velike Britanije, pri čemu italijanski putnici više od 50% svoje ukupne potrošnje na željeznicu usmjeravaju na luksuzna željeznička iskustva.

Natalia Lechmanova, glavna ekonomistica za Evropu u Mastercardu, izjavila je: „U kontekstu kontinuirane geopolitičke neizvjesnosti, evropska ekonomija putovanja do sada je pokazala otpornost. Kako se obrasci putovanja normalizuju, Evropljani stavljaju veći naglasak na vrijednost, pristupačnost i putovanja usmjerena na iskustvo. Naši podaci pokazuju da trajna privlačnost Evrope i dalje predstavlja oslonac globalne potražnje za putovanjima, čak i dok geopolitičko okruženje, kretanja valuta i širi ekonomski uslovi sve više oblikuju način i destinacije koje ljudi biraju za putovanja.“