Na obali rijeke Bune kod Mostara, danas je u sklopu projekta "Pčelarstvo za osobe s invaliditetom, žrtve mina: Integracija i rehabilitacija istih u društvo putem pčelarstva“, svečano otvoren prvi pčelinjak za osobe s invaliditetom i žrtve mina u Bosni i Hercegovini koji bi između ostalog trebao biti i pokretač jednog vida turizma.

Riječ je o projektu rehabilitacijskog i turističkog predznaka, prvog takvog u zemlji i regiji, iza kojeg stoji Udruga OSI MEN Hercegovine, organizacija sa sjedištem na Buni kod Mostara, registrirana za promociju, zaštitu prava i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom (OSI) i žrtava mina (minskih eksplozivnih naprava – MEN).

Projekt je zamišljen kao mjesto u kojem žrtve mina i osobe s invaliditetom kroz pčelarstvo pronalaze put povratka u radni i društveni život.

Tri pčelinje zajednice smještene su u ekološkom objektu pčelinjaka izgrađenog od drveta i prirodnih materijala, gdje će, u sigurnom i ugodnom okruženju bez izravnog kontakta s pčelama, biti moguće inhalirati ljekoviti zrak, a oko pčelinjaka se uređuje i vrt s biljkama koje pčele najviše vole.

Projekt uključuje i edukativne programe koju obuhvaćaju osnove pčelarstva, životni ciklus pčelinje zajednice, ulogu pčela u poljoprivredi te zdravstvene koristi konzumiranja pčelinjih proizvoda.

Voditelj projekta Oliver Soldo naglasio je da je ovo završna faza. 

- Objekt pčelinjaka je doista poseban i poslužit će višestruko. Prije svega, tu ćemo ranjive skupine društva i djecu educirati o pčelarstvu i svemu što nam pčele znače. One su najveći oprašivači, bez njih nema zdravlja, života ni hrane, a njihovi proizvodi su nama višestruko korisni, hranjivi i ljekoviti – izjavio je Soldo.

Najavio je začetak jedne buduće turističke ponude u vidu Apiturizma. Riječ je o relativno mladoj grani agroturizma, gdje se posjetitelji upoznaju sa životom i radom pčela, pčelinjim proizvodima, medonosnim i ljekovitim biljem.

- To je nešto novo što dolazi iz Slovenije. Još uvijek u Bosni i Hercegovini nemamo legislativu za takvo nešto, ali mi kao Udruga želimo biti pioniri razvoja Apiturizma i upravo će novoizgrađeni objekt biti reprezentativan i prvi korak za iduće slične objekte u Hercegovini i čitavoj BiH – naglasio je.

Prigodno je događaju otvaranja pčelinjaka nazočio i Aleš Musar, suprug predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar i suradnik ITF-a, humanitarne, neprofitne organizacija koju je osnovala Republika Slovenija, specijalizirane za razminiranje i obnovu nakon sukoba.

Naglasio je da je ovo “projekt koji nije napravio ITF, nego branitelji i žrtve mina iz ove županije". 

- Nama je jako drago kada se ovo znanje o pčelama, koje su i u Sloveniji nešto tipično, proširi i na druge teritorije. A mislim da je pčelinjak samo početak priče. Ovo je nešto što žrtvama mina daje dodatni smisao u životu i što se jako dobro uklapa u turističku ponudu Mostara i okoline – istaknuo je Musar.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač naglasila je da je ovo jedan od onih projekata koji nemaju veliki financijski značaj, ali koji ispunjavaju ponosom i zadovoljstvom.

- To je tako prije svega radi njegove humane strane, jer je ovaj pčelinjak nešto što će osobama s invaliditetom i žrtvama mina omogućiti rehabilitaciju i radnu terapiju. Ono što mene kao predsjednicu Vlade ispunjava, budući da sam ja rođena Bunjanka, to je da je prvi pčelinjak ove vrste napravljen ovdje na Buni – izjavila je.

Dodala je kako je “raduje svaki projekat koji doprinosi vraćanju starog sjaja turističkom biseru Bune“ te da je ovo polazna točka jedne velike vizije koja se razvija u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Mostara i Ministarstvom poljoprivrede, ali prije svega s Udrugom OSI MEN Hercegovine.

- Konačni cilj je razvoj mednih staza Hercegovine koje će povezati pčelarska gospodarstva, degustacijske i edukacijske lokacije, ali i doprinijeti razvoju Apiturizma Hercegovine – naglasila je Buhač.

Ovu je prigodu predsjednica Vlade HNŽ-a  iskoristila zahvaliti prijateljima iz Republike Slovenije na čelu s Musarom, koji čitavo vrijeme ovom projektu daju podršku.

- Zapravo je ova čitava priča i potekla iz Slovenije, odakle su nam prenijeli svoje znanje, ali također dali veliki doprinos u puno oblasti za zbrinjavanje naših žrtava mina – zaključila je Buhač.