Bosna I Hercegovina, iako površinom spada u manje države, može se pohvaliti istinskim prirodnim ljepotama te stoga I ne čudi što je turizam već godinama unazad jedna od najbrže rastućih privrednih grana. Nažalost, BiH se istovremeno suočava sa nizom ekoloških izazova koji negativno utiču ne samo na turističku sliku nego I na kvalitet života.

“Zelene obveznice” su upravo jedan od instrumenata uz pomoć kojeg bi BiH mogla riješiti bar neke od okolišnih problema.

Šta su zelene obveznice?

Zelena obveznica je jednostavan koncept: investitori posude novac, a emitent (npr. banka ili mikrokreditna organizacija) se obavezuje da taj novac uloži isključivo u projekte koji imaju pozitivan uticaj na okoliš, pojašnjava za portal BH Putovanja Sedina Mehmedagić direktorica Centra za politike I upravljanje (CPU).

Ona dalje pojašnjava kako to znači finansiranje:

• energetske efikasnosti u zgradama i privredi,
• solarnih i drugih obnovljivih izvora energije,
• projekata upravljanja otpadom i vodama.

-Investitor dobija kamatu i povrat glavnice, a društvo dobija konkretne zelene projekte. Ključ je u transparentnosti – mora se jasno znati gdje je novac uložen i kakav je efekat postignut – naglašava naša sagovornica.

Jedno od ključnih pitanja je svakako kako finansirati energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i smanjenje zagađenja bez čekanja na grantove i bez dodatnog opterećenja budžeta?

Mehmedagić kaže kako se odgovor sve češće nalazi na tržištu kapitala.

Naime, CPU kroz projekat „ Premošćavanje jaza za zelene investicije “ radi na tome da zelene investicije postanu sistemsko, a ne sporadično rješenje. CPU je na ovom projektu okupio ekspertni tim u sastavu voditeljica projekta dr. Azra Bećirović te ekspert konsultanti Mustafa Čopelj i Vedad Suljić.

Prvi korak je napravljen

Naša sagovornica podsjeća kako je Federacija BiH 2025. godine dobila prvu emisiju zelene obveznice, uz odobrenje Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH i plasman putem Sarajevske berze.

-Emisija je bila u potpunosti uspješna što je snažan signal da tržište ima interes za ovakav instrument. U razgovorima sa institucijama, uključujući Centralnu banku Bosne i Hercegovine, potvrđeno je da pravne prepreke ne postoje. Ono što je sada ključno jeste koordinacija ministarstava, regulatora, banaka i tržišne infrastrukture  kako bi zelene obveznice postale redovan izvor finansiranja – navodi Mehmedagić.

Zašto je ovo važno?

U CPU apostrofiraju kako se u bankama u FBiH nalaze milijarde KM štednje građana i značajna likvidnost finansijskog sektora, a ako se dio tog kapitala usmjeri u certificirane zelene projekte, Federacija BiH bi dobila snažan domaći izvor finansiranja svoje zelene tranzicije.

Sedina Mehmedagić

Zato su, dodaju, pored jasnih pravila i standarda, presudni edukacija građana i jačanje povjerenja u tržište kapitala.

-Pored zelenih obveznica, dodatni model finansiranja su i javno-privatna partnerstva, kroz koja javni i privatni sektor zajednički realizuju projekte od javnog interesa. Ipak, fokus projekta ostaje na razvoju tržišta zelenih obveznica kao dugoročnog i održivog mehanizma. Poruka je jasna: kapital postoji. Sada je vrijeme da se, kroz koordinaciju institucija i uključivanje građana, taj kapital usmjeri u projekte koji donose čistiji okoliš i održiviji razvoj Federacije BiH – poručuje Mehmedagić.

Prema podacima Evropskog parlamenta globalna i EU tržišta zelenih obveznica rasla su u prosjeku 50 posto godišnje u razdoblju od 2015. do 2020., ali su 2020. činila samo 3 do 3,5 posto ukupnog izdavanja obveznica. Za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i Evropskog zelenog plana potreban je brži rast visokokvalitetnog tržišta zelenih obveznica.

Međutim, navodi se kako jedinstveni standard za zelene obveznice ne postoji što je prepreka razvoju tržišta. Standard EU-a za zelene obveznice omogućio bi bolju regulaciju tržišta, poboljšao nadzor, smanjio manipulativni zeleni marketing i povećao transparentnost.

U međuvremenu zastupnici u Evropskom parlamentu i Vijeće postigli su 28. februara 2023. privremeni dogovor o evropskom standardu za zelene obveznice.

Bit će dostupan preduzećima i javnim subjektima koji žele prikupiti sredstva na tržištima kapitala za finansiranje zelenih ulaganja i ispunjavaju stroge zahtjeve u pogledu održivosti. Sav novac prikupljen obveznicama u skladu s tim standardom mora se uložiti u aktivnosti usklađene s taksonomijom EU-a za održivu djelatnost.