Novo istraživanje otkriva da mikročestice plastike iz boca i odjeće mogu pojačati alergije. 

Mikroplastika je posljednjih godina postala jedna od najčešće spominjanih tema kad je riječ o zagađenju okoliša i zdravlju ljudi. Iako su mikročestice plastike pronađene u vodi, hrani, zraku pa čak i ljudskom organizmu, naučnici tek pokušavaju otkriti kakav stvarni uticaj imaju na naše zdravlje.

Novo istraživanje koje su proveli stručnjaci s Medicinskog univerziteta u Beču pokazalo je da mikroplastika od materijala poznatog kao PET može ostati u plućima i izazvati promjene u radu imunološkog sistema odnosno prirodne odbrane organizma.

PET ili polietilen-tereftalat jedna je od najrasprostranjenijih vrsta plastike na svijetu. Koristi se za proizvodnju plastičnih boca, ambalaže za hranu, sintetičke odjeće, ali i pojedinih medicinskih proizvoda.

U istraživanju provedenom na miševima, naučnici su pratili šta se događa nakon što organizam udahne sitne PET čestice.

Rezultati su pokazali da su čestice ostale prisutne u plućima najmanje dvije sedmice nakon samo jednog izlaganja. Tokom tog perioda zabilježeni su znakovi upale disajnih puteva.

Posebno je zanimljivo da su se u plućima povećale količine određenih imunoloških ćelija koje učestvuju u alergijskim reakcijama. Među njima su bili limfociti, ćelije koje koordiniraju odgovor organizma na strane supstance te eozinofili, vrsta bijelih krvnih zrnaca koja se često povezuje s alergijama i astmom.

Kada su mikročestice kombinovane s polenom ambrozije, biljke poznate po izazivanju sezonskih alergija, upalni proces u disajnim putevima bio je još izraženiji.

Po riječima voditeljice istraživanja Michelle Epstein, rezultati sugeriraju da mikroplastika nije samo materijal koji se zadržava u organizmu bez posljedica. Naprotiv, čini se da može aktivno uticati na imunološke procese i mijenjati način na koji organizam reagira na alergene odnosno supstance koje izazivaju alergije.

U dodatnim eksperimentima istraživači su primijetili da PET čestice mogu uticati i na proizvodnju antitijela.

Antitijela su zaštitni proteini koje organizam stvara kako bi prepoznao i neutralizirao potencijalno štetne tvari.

Naučnici upozoravaju da se rezultati ne mogu direktno prenijeti na ljude jer je istraživanje provedeno na životinjama u kontrolisanim laboratorijskim uslovima.

Drugim riječima, još nije dokazano da će isti efekti nastati kod ljudi koji su svakodnevno izloženi mikroplastici iz zraka, hrane ili vode.

Ipak studija je važan signal da bi mikroplastika mogla imati značajniji uticaj na zdravlje nego što se ranije pretpostavljalo, posebno kada je riječ o osobama koje već imaju alergije ili respiratorne probleme poput astme.

Mikroplastika nastaje raspadanjem većih plastičnih predmeta, ali i trošenjem sintetičkih tkanina, automobilskih guma i ambalaže. Zbog svoje veličine, ove čestice lako dospijevaju u okoliš, a potom i u ljudski organizam.

Bečki naučnici poručuju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo na koji način i u kojoj mjeri mikroplastika utiče na ljudski organizam. Do tada, njihovi rezultati su još jedno upozorenje da bi "nevidljive" plastične čestice koje svakodnevno udišemo i unosimo hranom mogle imati veći značaj za naše zdravlje nego što smo donedavno vjerovali, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.