U okviru manifestacije "Dani vakufa u Bosni i Hercegovini" danas će svečano biti otvorena obnovljena Behram-begova, poznata i kao Šarena džamija, jedan od najvažnijih kulturno-historijskih simbola Tuzle. 

Ceremonija otvorenja bit će upriličena na Trgu slobode s početkom u 12.00 sati. Svečanosti će prisustvovati visoki predstavnici Islamske zajednice u BiH, Generalne direkcije vakufa Republike Turske, kao i zvaničnici državnih institucija Bosne i Hercegovine. 

Rekonstrukcija džamije rezultat je saradnje između Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske, na osnovu protokola potpisanog još 2017. godine.

Radovi se privode kraju, a građani Tuzle su mjesecima svjedočili pažljivoj obnovi ovog nacionalnog spomenika.

Džamija se nalazi na blagom uzvišenju u Atik mahali i prvi put se u pisanim izvorima spominje 1548. godine, iako se pretpostavlja da je izgrađena oko 1533. godine. Utemeljitelj objekta nije poznat, ali je početkom 17. stoljeća Behram-beg osnovao svoj vakuf, u okviru kojeg se spominje i obnova Časne džamije, kao i izgradnja medrese. Medresu 1674. godine u svojim spisima prvi put spominje biskup Olovčić.

- Prema tim podacima Behram-beg je džamiju obnovio između 1669. i 1701. godine, a u njenoj blizini nalazili su se i mekteb i medresa - pojasnio je Elmedin Avdibašić, viši stručni saradnik za vakufe u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla.

Džamija, medresa i mekteb uništeni su u velikom požaru koji je zahvatio Tuzlu 1871. godine. Na njenim temeljima, 1888. godine izgrađena je nova građevina u pseudomaurskom stilu, koji objedinjuje tradicijsku arhitekturu s orijentalnim i zapadnim utjecajima. Posebno se izdvaja reljefna i slikana dekoracija, jedna od najljepših u Bosni i Hercegovini.

Tokom aktuelne obnove, džamiji je vraćen autentični izgled iz 1888. godine, uključujući kupolu i trijem koji su ranije bili uklonjeni. Restauracija je obuhvatila i učvršćivanje temelja, kao i detaljno osvježenje unutrašnje i vanjske dekoracije.

Behram-begova džamija simbol je duhovnosti i kulturnog identiteta Tuzle, a njeno ponovno otvaranje bit će prilika da se istakne značaj obnove vakufske imovine i kontinuiranog rada Islamske zajednice na očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.