U Bosni i Hercegovini je u 2024. godini u javnu kanalizaciju ispušteno 112 miliona m3 otpadnih voda, što je za 2,1 posto više u poređenju sa prethodnom godinom. Otpadne vode su različitog porijekla: 75,9 posto otpadnih voda dolazi iz domaćinstava, 15,4 posto iz ostalih djelatnosti, 8,4 posto iz industrijskih djelatnosti i 0,3 posto iz poljoprivrednih djelatnosti.

Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH u 2024. godini domaćinstva su u Bosni i Hercegovini proizvela 85 miliona m3 komunalnih otpadnih voda, što je za 2,9 posto više u poređenju sa 2023. godinom.

Ukupna dužina zatvorene kanalizacione mreže u 2024. godini u Bosni i Hercegovini bila je za 2,8 posto veća u poređenju sa prethodnom godinom.

U 2024. godini 50 miliona m3 ili 46 posto od ukupnih otpadnih voda u BiH pročišćeno je prije ispuštanja iz kanalizacijskih sistema natrag u okoliš.

Većina otpadnih voda pročišćena je sekundarnom metodom prečišćavanja (80,1 posto). Iste količine otpadnih voda prečišćene su također u prethodnoj 2023. godini, a dok je istom metodom prečišćavanja  te godine bilo obuhvaćeno 81,1 posto ukupno prečišćenih voda. 

Kako bi se otpadne vode mogle na zadovoljavajući način prečistiti i ispustiti u prijemnike, potrebno je analizirati efikasnost prečišćavanja i postupiti na odgovarajući način.

Otpadne vode su one vode koje se poslije korištenja odvode do uređaja za pročišćavanje ili se ispuštaju u prostor (u podzemne ili površinske vode). U količine otpadnih voda nisu uključene atmosferske, kao ni protočne vode, kao npr. vode koje pokreću hidroelektrane.

Analiza efikasnosti prečišćavanja podrazumijeva ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških pokazatelja, kvaliteta vode na ulazu i izlazu iz prečistača.

Sekundarni tretman prečišćavanja podrazumijeva primjenu bioloških i/ili drugih postupaka čišćenja kojima se u otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane materije i BPK5 influenta za 70 – 90 posto, a koncentracija HPK za najmanje 75 posto.

Za potrebe praćenja tog tretmana prečišćavanja otpadnih voda analiziraju se fizičko-hemijski pokazatelji kvaliteta otpadnih voda (hemijska potrošnja kiseonika (HPK), biohemijska potreba kiseonika (BPK), koncentracija suspendovanih materija, ukupni fosfor i ukupni azot.

Prema ranijim procjenama Ujedinjenih nacija, više od 80 odsto svjetske otpadne vode se vraća u životnu sredinu bez tretmana ili ponovne upotrebe, a u nekim najnerazvijenijim zemljama taj broj prelazi i 95 posto.

Podaci o javnoj kanalizaciji u BiH prikupljaju se redovnim godišnjim izvještajima od komunalnih poslovnih subjekata i od općinskih službi koje upravljaju javnom kanalizacijom. Izvještaji se djelimično zasnivaju na evidenciji i dokumentaciji, a djelimično i na procjeni.

Istraživanjem se dobivaju osnovni podaci o otpadnim vodama, njihovom tretmanu i ispuštanju, kao i podaci o kanalizacionoj mreži.