Prema dostupnim podatcima i provedbom terenskih istraživanja na području Parka prirode Hutovo blato ukupno je evidentirano 18 endemskih biljnih vrsta iz ukupno 9 porodica. Na osnovu analize dostupnih literaturnih podataka i provedenih terenskih istraživanja ukupno je evidentirano 38 biljnih vrsta iz 22 porodice koje imaju status ugroženosti, konstatirano je to kroz projekt „Praćenje stanja i kartiranje zona mrijestilišta endemskih vrsta riba u Hutovom blatu“ kojeg provodi Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP).

Vegetacijski pokrov šireg područja Deranskog blata moguće je sagledati kroz vegetacijske zajednice koje su zastupljene u pribrdskom, poplavnom ravničarskom, močvarnom i područjima koja su dominantnog vodenog karaktera. 

"U vezi s navedenim pokazateljima, može se konstatirati da najveće površinsko učešće imaju površine kombiniranog karaktera pokrovnosti, prije svih, vodene površine koje su prekrivene zajednicama lopoča, lokvanja i trskom – oko 34,3 posto, zatim površine koje zauzimaju trska, rogoz, oblić, šaš sa oko 14,8 posto, dok slobodne vodene površine imaju značajno površinsko učešće – oko 357 ha ili oko 30,6 posto. Poseban značaj predstavljaju tršćaci jer mnoge vrste riba koriste plitke litoralne dijelove vodenih tijela za mrijest i bilje kao supstrat za mrijest Poslije perioda inkubacije i izlijeganja, larva ribe obično ostaje u plitkom obalnom dijelu među stabljikama trske te se tu razvija u mlađ koja se dalje aktivno hrani u istom području. Kada odrastu, jedinke odlaze u dublje dijelove vodenog tijela, ali se vraćaju u tršćake da bi se mrijestile", kazala je prof. dr. Višnja Bukvić, članica ekspertnog tima.

Prikupljeni rezultati istraživanja koristiti će se pri uspostavi GIS baze podataka o definiranim zonama značajnim za mrijest endemskih vrsta riba sa pripadajućim atributnim pokazateljima o tipovima vegetacijske pokrovnosti. Istraživanja se provode i dalje, a održan je i projektni sastanak članova ekspertnog tima čiji će rezultati istraživanja biti ukomponirani u elaborat projekta. Projekt sa 79 tisuća maraka sufinancira Fond za zaštitu okoliša FBiH, dok je sufinanciranje CIRP-a 21 tisuću maraka.