Zemlja bi mogla premašiti simboličnu granicu zagrijavanja od 1,5°C za samo tri godine, ako emisije ugljičnog dioksida ostanu na sadašnjem nivou, navodi se u izvještaju u kojem je učestvovalo više od 60 vodećih svjetskih klimatologa u najnovijoj procjeni stanja globalnog zagrijavanja.

Gotovo 200 zemalja se 2015. godine, u historijskom sporazumu, obavezalo da će pokušati ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C u odnosu na nivoe iz kasnih 1800-ih, s ciljem da se izbjegnu najgori uticaji klimatskih promjena.

Međutim, zemlje su nastavile obarati rekorde u sagorijevanju uglja, nafte i plina, te krčiti šume bogate ugljikom, što je dovelo u pitanje postizanje tog međunarodnog cilja.

- Sve ide u pogrešnom smjeru. Svjedočimo neviđenim promjenama, a također vidimo i ubrzano zagrijavanje Zemlje i porast nivoa mora - rekao je glavni autor izvještaja, prof. Piers Forster, direktor Priestley Centra za klimatsku budućnost na Univerzitetu u Leedsu, javlja BBC. 

Ove promjene, dodao je, bile su predviđene već neko vrijeme i mogu se direktno povezati s izuzetno visokim emisijama.

Na početku 2020. godine, naučnici su procijenili da čovječanstvo može emitovati još 500 milijardi tona ugljičnog dioksida (CO₂) – najvažnijeg stakleničkog plina – ako želi imati 50 posto šansi da zadrži zagrijavanje na 1,5°C.

Međutim, do početka 2025. godine, taj tzv. "ugljični budžet" se smanjio na 130 milijardi tona, navodi se u novoj studiji.

Ovo smanjenje uglavnom je posljedica kontinuiranih rekordnih emisija CO₂ i drugih stakleničkih plinova poput metana, ali i preciznijih naučnih procjena.

Ako globalne emisije CO₂ ostanu na trenutnih 40 milijardi tona godišnje, preostali budžet od 130 milijardi tona znači da svijet ima otprilike još tri godine prije nego što se taj budžet potroši.

To bi, prema riječima istraživača, moglo značiti da će svijet biti osuđen na kršenje cilja postavljenog Pariškim sporazumom, iako planeta vjerovatno neće dostići zagrijavanje od 1,5°C izazvano ljudskim djelovanjem još nekoliko narednih godina.