Na tromeđi sela Haljinići, Crkvenjak i Bistrik, koja administrativno propadaju općini Kakanj, nalazi se močvarno područje Bistrik.

Bogatiji od Hutova

Sama močvara, površine nešto više od jednog kvadratnog kilometra, nastala je umjetnim putem, kao posljedica podzemnih radova u rudniku Haljinići. Ili, voda je napunila veći krater, nastao rasjedanjem zemlje...

Ovaj lokalitet do sada nije bilo sistematski istraživan, tako da su i podaci o njegovom biodiverzitetu bili nepotpuni, ako ne i potpuno nepoznati i tek su preliminarna istraživanja ornitofaune iz 2007. i 2008. pokazala koliki je zapravo značaj ove močvare.

Tad je, naime, registrovano čak 210 vrsta ptica, što predstavlja skoro 63 posto od ukupno zabilježenih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini. Ako se broj ptičijih vrsta registrovanih u Bistriku dovede u odnos sa ukupnom površinom područja, ispada da je bidiverzitet u ovoj močvari znatno veći nego, na primjer, u Hutovom blatu, Bardači ili Livanjskm polju.

Tokom pomenutih ispitivanja u Bistriku su zabilježene i 122 vrste biljaka, međutim stručnjaci smatraju da bi taj broj mogao biti još i veći, obzirom da su istraživači na terenu bili svega nekoliko dana. Najveći broj biljnih vrsta zabilježen je na livadama oko močvare, a pored toga zastupljena je i bogata vegetacija visokog barskog i močvarnog šaša.

Izletnici, vatra i krivolovci

Treba spomenuti i da ova močvara, u vegetacijskom smislu, pripada klimatogenoj zoni hrasta kitnjaka i običnog graba, ali je dugotrajnom poljoprivrednom obradom i korištenjem umjetnih gnojiva, prirodna šumska vegetacija većim dijelom degradirana. Tako se na ogoljenom močvarnom zemljištu razvila zajednica crne johe i uskolisnog šaša.

Istraživanja od prije pet godina obuhvatila su i faunu močvare Bistrik i njenog okruženja, i tom prilikom zabilježeno je čak 30 vrsta vilinih konjica, osam vrsta vodozemaca, sedam vrsta gmizavaca, te 13 vrsta sisara. Pored ovoga, zabilježene su i dvije vrste riba, babuška i krkuša, te veliki broj insekata iz skupina leptira i tvrdokrilaca.

Kako je naučno istraživanje trajalo prilično kratko, druge vrste koje žive na ovom području, poput gljiva, puževa ili lišajeva, nisu ni istraživane, ali procjenjuje se da je i taj dio biodiverziteta izuzetno brojan vrstama.

Ekosistemi na području močvare Bistrik još uvijek su prilično očuvani, međutim, već postoji opasnost od značajnije degradacije lokaliteta. Opasni su, smatraju ekolozi, posebno izletnici, krivolovci i nekontrolirani požari.

Svi preliminarni rezultati ukazuju na potrebu izrade obimnije studije koja bi obuhvatila i druge aspekte biodiverziteta, sa krajnjim ciljem pokretanja zakonske procedure za proglašenje močvare Bistrik zaštićenim područjem.

Selice

Najveći broj ptica u Bistriku je zabilježen u vrijeme migracija. To ovu močvaru stavlja u poziciju jednog od najznačajnijih odmorišta selica u cijeloj BiH.