Tekst: Haris Čalkić (haris.calkic@gmail.com) Foto: Arhiva prof. Lemje Akšamije

Prilikom jedne od vježbi na Arhitektonskom fakultetu, studenti četvrte godine zajedno sa profesoricom Lemjom Akšamijom posjetili su područje sela Umoljani. Nedaleko od Umoljana nalazi se i nomadsko naselje Gradina koje je inspirisalo profesoricu.

Pet mahala

- Vidjela sam da su na tom području sačuvane neke autentične forme arhitekture iz ilirskog doba, poput ilirskog bunara ili logorišta - sjeća se danas profesorica Akšamija.

Brzo nakon toga, rodila se ideja i o rekonstrukciji autentičnog planinskog sela. Uprkos činjenici da na području Bjelašnice i danas postoji nekoliko starih planinskih sela, sva su vremenom pretrpila određene uticaje koji su narušili njihovu originalnost i identitet.

- Često se dešava da iznimno vrijedne cjeline nestanu ili budu značajno devastirane radi nemara i nedostatka svijesti o njihovoj vrijednosti, ali i zbog pogrešnog ili lošeg planiranja lokalne zajednice - jasan je stav profesorice o bitnosti očuvanja tradicije.

Na projektu etno-sela Tušila, osim profesorice Akšamija, koja je glavni projektant, rade i saradnici Lejla Šabić, Aleksandra Poloni i Tarik Musakadi, a svaka katedra sa Arhitektonskog fakulteta je također dala svoj doprinos.

Etno-selo Tušila, koje će se nalaziti na tromeđi planina Treskavice, Bjelašnice i najviše Visočice, posjetiocima će nuditi raznolike sadržaje. Planirano je da se u selu nalaze četiri mahale predviđene za individualne kuće, te velika centralna mahala u kojoj će se nalaziti radionice i trgovine. Pored ovoga u selu će postojati i četiri manja ugostiteljska objekta, te jedan veliki han sa smještajnim kapacitetom od oko 30 soba.

Tu se spisak ne završava, jer projekat predviđa i otvoreni amfiteatar, ogledno seosko domaćinstvo sa ljetnom kuhinjom, štalama i ostalim pripadajućim sadržajem. Poseban ugođaj u selu će stvarati i vještačko jezero koje će se zimi transformisati u klizalište.

Gradnja u junu

Parking za motorna vozila će imati kapacitet 300 mjesta i smješten je uz put, tako da ne remeti pješačku zonu sela. Kuće u mahalama će biti ponuđene na prodaju, ali pod uslovom da kupac mora ispoštovati jedan od sedam ponuđenih izvedbenih projekata da bi se zadržala autentičnost sela.

Sve kuće su projektovane po sistemu autentične planinske kuće sa čardakom među rogovima.

- Riječ je o kući koja svojom formom odgovara na zahtjeve prirode. Iako u ovom slučaju forma slijedi funkciju, to ni u kom slučaju ne sprečava estetizaciju ove kuće. Šteta je što ovakve kuće sa čardakom među rogovima više ne možete naći u našim planinskim selima - objašnjava profesorica Akšamija.

Ovaj tip kuće se stapa sa prirodom, a specifičnost mu je nisko prizemlje i dug krov od šindre, te kamena podzida. U donjem dijelu kuće se obično nalazila stoka, koja bi grijala domaćine u prostoriji iznad. Također, ove kuće nemaju dimnjak, već dim iz ložišta izlazi preko krova dok topli zrak cirkuliše i omogućava efikasno grijanje.

Projekat sela koje će na savremen način interpreriti tradicionalne vrijednosti bi trebao biti dovršen u junu, kada bi počela gradnja koju su podržali Opština Trnovo, Kanton Sarajevo i sarajevsko kantonalno Ministarstvo za urbanizam i prostorno uređenje.