Na mjestu gdje se rijeke Trebižat, Bregava i Krupa spajaju sa Neretvom smjestila se Čapljina - grad vode, sunca, kamena i cvijeća. Kao i ptice koje lete nad njom, tako i ljudi od davnina prolaze i dolaze diveći se njezinim ljepotama, uživajući u njezinim blagodatima.

Opština se rasprostire na 256 kvadratnih kilometara kraške površine, a naseljava je nešto više od 28.000 stanovnika. Ovo je područje niskih brda, koja se postupno spuštaju prema moru i ukrašava ih mediteranska vegetacija.

Trinaest tornjeva

Zahvaljujući svom geostrateškom položaju oduvijek je bila epicentar cestovnog, riječnog i željezničkog prometa.

U julu 2014. godine planiran je završetak radova na koridoru Vc koji će Čapljinu spojiti sa autoputom u Hrvatskoj, što će nesumnjivo ojačati turistički kapacitet opštine koja već sada bilježi više od 15.000 noćenja godišnje.

Prirodne ljepote Čapljine prepoznale su filmadžije i to ne samo domaći reditelji.

Tako je na ovom području oskarovac Danis Tanović snimao dijelove filma Cirkus Columbia, Emir Kusturica sekvence filma Na mliječnom putu, a turski režiser Murat Alijev snimao dijelove serije Turski tranzit. Treba svakako spomenuti da je Čapljina dala i nekoliko poznatih glumaca i režisera, među kojima su Zdenko Jelčić, Branimir Vidić Flika, Matija Prskalo, Dejan Aćimović, Matko Raguž, Bobo Jelčić, Niko Pavlović...

I dok se tek očekuje afirmacija Čapljine kao filmske destinacije, ova opština odavno ima nekoliko prirodno-istorijskih top turističkih lokaliteta.

Počitelj svakako spada među najljepše kulturno-istorijske cjeline u Hercegovini. Nalazi se na živopisnoj obali Neretve i mješavina je orijentalne gradnje sa mediteranskim prizvukom. O tome svjedoči kulturno - blago Šišman Ibrahim-pašina džamija, Sahat kula, medresa, hamam, han, kuća Gavrankapetanovića.

Počitelj je 2003. godine bio proglašen nacionalnim spomenikom BiH, a 2007. je podnesena kandidatura za svjetsku baštinu UNESCO-a. Obnova i sanacija gradskih zidina pretvara Počitelj u nezaobilazno turističko odredište. Ljetne kulturne manifestacije Likovna kolonija i Počiteljsko ljeto dodatno daju život ovom gradu, u koji rado svraćaju i borave poznati estradni i kulturni djelatnici.

Jedno od najljepših zdanja kasnoantičke arhitekture na području Hercegovine je Mogorjelo, odnosno ostaci suburbane ville rustice iz IV stoljeća. Građevina je otkopana između 1889. i 1903. godine, a u sljedećim godinama i konzervirana. Objekat je pravougaonog oblika sa glavnom zgradom zvanom Palača, koja je imitacija Dioklecijanove palače, a bila je namijenjena za stanovanje i okružena visokim zidom iza kojeg su se nalazile sporedne prostorije.

Vilu je okruživalo 13 tornjeva od kojih je samo jedan bio na jugozapadnoj strani, sa malim tajnim vratima. Sama vila, svojim bogatstvom i mediteranskom vegetacijom, i danas plijeni pažnju brojnih posjetitelja, a cijeli je lokalitet Mogorjela postao ljetna pozornica za mnoga kulturna događanja u Čapljini.

Trebižat je rijeka sa devet imena - Culuša, Ričina, Brina, Suvaja, Matica, Vrlika, Tihaljina, Mlade, Trebižat - jer toliko puta ponire i izvire u hercegovačkom kršu. Prepuna je sedrenih barijera, zadivljujućih krajobraza i krivudavog toka po kojem je i dobila ime. Rezervat je čiste i bistre vode, zelenih obala, bogata biljnog i životinjskog svijeta, laganih brzaka i čarobnih vodopada, od kojih su najpoznatiji Kravice i Koćuša.

Između samoniklih smokava, konopljike, vrba i topola naziru se ostaci kamenih mlinica i stupa, a samo se još poneko drveno kolo okreće pod snagom vode. Protičući kroz Trebižatsko polje, rijeka pravi zatoke, meandre, sedronosne slapove i bukove koji privlače mještane, kupače i turiste da se rashlade u njezinoj svježini.

Bijeg iz grada

Turistička atrakcija kanu-safarija prerasla je u tradicionalnu manifestaciju koja počinje početkom juna, a završava početkom jeseni.

Među najpozantije regionalne turističke destinacije spada i Park prirode Hutovo blato, koji je smješten u dijelu jedinstvenog aluvijalnog močvarnog područja delte Neretva, u južnom dijelu BiH na području općina Čapljina i Stolac. Hutovo blato predstavlja jednu od najvećih, a ujedno i najljepših evropskih močvara čija površina iznosi 7.411 hektara.

Sa geomorfološkog stajališta, Hutovo blato predstavlja uvalu unutar krškog terena. Centralni dio Parka prirode predstavljaju vodene površine prirodnih jezera. Iz jednog od prirodnih jezera istječe i rijeka Krupa, koja je svojevrsna arterija Hutova blata jer odvodi vodu prema jugu, odnosno prema Neretvi.

Karakteristika Krupe je što povremeno mijenja smjer i teče od izvora prema ušću i obrnuto.

Okolni brdski prostor također je vrlo važan jer kroz brda koja okružuju Hutovo blato, iz okolnih rijeka Neretve, Bregave i Trebišnjice, stalno pristiže svježina, u vidu hladne i čiste vode. Unutar granica Parka prirode postoji šest jezera, prirodna Jelim, Drijen, Škrka, Orah i Deransko jezero, te jedno vještačko, Svitavsko. Područje prirodnih jezera koja se nalaze u središtu Parka je poznato i po geološkoj pojavi - kriptodepresija, što znači da se dno pojedinih jezera nalazi ispod nivoa mora, u ovom slučaju 18 metara ispod.

Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima i utjecaju mediteranske klime, na prostoru Parka prirode, po posljednjim istaživanjima projekta Life, utvrđeno je više od 600 biljnih vrsta. Posebno bogatstvo predstavljaju ptice.

Hutovo blato se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje Evrope prema Aziji i Africi. U Parku prirode su zabilježene 163 vrste ptica iz 39 porodica, među kojima su i dvije ugrožene vrste - mali vranac i patka njorka.

Osim bogatog ptičijeg fonda, zastupljene su i druge životinjske vrste među kojim se izdvaja i podivljalo krdo konja, koji su tokom posljednjeg rata bili nezbrinuti i prepušteni sami sebi. Najčešće obitavaju na području jezera Drijen i potpuno su se prilagodili močvarnim uvjetima života.

- Hutovo blato ima dobru turističku ponudu, u kojoj svatko može naći nešto za sebe. Od otvaranja sezone u Parku može se reći da je bio dobar odaziv turista, kako domaćih tako i dosta stranih, prvenstveno iz Italije, Njemačke, Nizozemske, Libana... Od davnina ovo područje privlači stručne ljude prirodnih znanosti, ali i druge namjernike koji uživaju u netaknutoj prirodi, krajobrazu, fotosafariju, promatranju ptica i uvijek se vraćaju u ovu obećanu zemlju jer sto puta prijeđeni krajolik, ponovo viđen, otkriva čari na novi način. Zato, dođite u Park prirode, zaposlite svoja čula, promatrajte, osluškujte, divite se ovom neiskvarenom svijetu, te time bar na tren pobjegnite od buke gradskih središta - poručuju iz Čapljine i dodaju da u vodama obitava i oko 45 vrsta riba.

U ponudi Parka prirode su fotosafari, sportski ribolov, promatranje ptica, kampovanje, biciklizam, šetnje, vožnja kanua...

Jedan od značajnijih turističkih događaja ove godine bilo je 15. svjetsko prvenstvo i 6. svjetsko prvenstvo veterana u ribolovu, koje se odvijalo tokom avgusta.

Rimska vila Višići

Sve atraktivnija turistička detinacija je i rimska vila Višići, koja je bila ljetna rezidencija, sa prostorijama ukrašenim mozaicima na podu. Postojao je i zimski objekt koji je imao centralno grijanje, termalni kompleks i gospodarski dio sa kuhinjom i raznim radionicama.

Vila je bila u funkciji od I do IV stoljeća, srušena je oko 400. godine u navali Gota, a onda su je od VII do IX stoljeća dodatno uništili Slaveni, koji su u prostoru vile ostavili veliku nekropolu.

Dobrim je dijelom istražena, a mozaici se nisu izmještali nego je odlučeno da se istraženi dio zatrpa.

Prof. dr. Snježana Vasilj, koja je proteklih godina je radila na arheološkom iskopavanju, podsjeća da je nakon kontrolnih arheoloških iskopavanja šezdesetih godina prošlog stoljeća zaključeno da se zgrada zatrpa zbog plavnog područja i terena. Po njenom mišljenju, revitalizacija ovog arheološkog lokaliteta bila bi idealna za razvoj turizma i privrede u ovom dijelu BiH.