Svjetski dan zmija obilježava se 16. jula u cilju podizanja svijesti o značaju zastite i očuvanja ove grupe životinja. S obzirom da su kod nas zmije oduvijek predstavljane u negativnom svjetlu, te postoje mnoge zablude i predrasude vezane za ovu grupu životinja, važno je da pomognemo ljudima da ih bolje upoznaju.

Naša povezanost sa ovim životinjama datira još od prahistorije. One se pojavljuju na pećinskim crtežima, kao neizostavan motiv u Aborižnskoj umjetnosti a zastupljene su i u mitologiji raznih civilizacija. U nekim djelovima svijeta su demonizovane a u nekim obožavane. Nikoga nisu ostavljale ravnodušnim a razlog za to je vjerovatno njihova nevjerovatna moć opstanka. Osvojile su sve tipove staništa na planeti, uključujući i okeane. Ovi savršeni predatori su sposobni da satima nepomično vrebaju svoj plijen, prežive bez hrane nedjeljama ili čak više mjeseci a mogu i da progutaju plijen koji je višestruko veći od njih.

Prva reakcija ljudi kada se pomenu zmije je strah. Strah od zmija – ofiofobija, kao i većina strahova, može se pobijediti znanjem. Što više ih upoznajemo više smo njima fascinirani i manje ih se bojimo.

U BiH živi 14 vrsta zmija, a od čega su samo tri otovnice: poskok, riđovka (šarka) i žutokrug (šargan) na koje treba obratiti pažnju ukoliko se nađete u njihovoj blizini.

Zmije napadaju čoveka samo iz straha, i samo i jedino ukoliko ih nagazite. Zmije su jako opasne i u sezoni parenja ili dok njeguju mladunce ali i tada, ako se povučete bez naglih pokreta, neće napasti.

Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60-tak cm. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakterizira tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.Po obojenosti odstupa šarka koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.

Odrasle jedinke zmije riđovke gotovo da jedva dostižu 60 cm. Mužjak riđovke je siv ili smeđe boje sa crnom (u pravilu isprekidanom) šarom, dok su ženke smeđe ili crvenkaste sa manje izraženom smeđom šarom. Ujed šarke je bolan, ali smrtni slučajevi su ekstremno rijetki (npr. u slučaju povrede glavnog krvnog suda).

Balkanski šargan (Vipera ursinii) je najmanja zmija otrovnica u Evropi. Odrasle jedinke narastu do 50cm. Mužjaci su svijetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvijek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara.

Često dijeli stanište sa šarkom, nerijetko i sa poskokom.

Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela.

Poskok (Vipera ammodytes) je najotrovnija i najveća zmija otrovnica u Evropi. Naraste u prosjeku oko 65 cm, vrlo rijetko prelazi 90 cm. Najmarkantnija morfološka karakteristika poskoka je roščić koji se nalazi na vrhu njuške. Mužjaci su najčešće sive boje sa crnom cik-cak šarom, dok su ženke najčešće smeđkaste ili crvenkaste, sa ne tako upadljivom cik-cak šarom.

Naseljava gotovo čitavu BiH od nivoa mora do visokih planinskih ekosistema. Otrov poskoka je snažan, te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH. Međutim, pretpostavlja se da su smrtni slučajevi ujeda poskoka u BiH oko 2 odsto.

U slučaju da vas zmija ugrize

U slučaju ugriza ne paničiti jer ima dovoljno vremena (i više sati ) da se stigne do ljekara. Ne postoji opšta saglasnost u vezi sa liječenjem. Svi se slažu da je neophodno apsolutno mirovanje, jer se kretanjem ubrzava cirkulacija krvi i apsorpcija otrova. 

Šta zapravo ljekari savjetuju da je važno kada i ako  se desi ujed zmije:

U papučama ili japankama ne ići u prirodu, a ako se desi ujed zmije, ostati miran, priseban. Ako je ekstremitet u pitanju, imobilizirati ga i nikada ga ne dizati u nivo srca. Nikako ne zavezivati da se zaustavi krvotok. Uzimati mnogo tekućine, ne isisavati otrov iz rane. Dakle samo imobilizacija i što manja fizička aktivnost, te doći do najbiliže zdravstvene ustanove.

Struka zapravo kaže da serum nije jedini vid terapije kod ujeda zmije te da samo teži oblici dobivaju serum. Liječenje od ujeda zmija podrazumijeva metodu 4 A i 1 I,  I je imobilizacija, a 4 A uključuje analgetik, antibiotik i antitetanus, i tek kod težih slučajeva se daje antiviperin serum.